Započinje intenzivnije vrijeme berbe bilja koja se proteže sve do kasne jeseni. U vrtu su neki rezultati vrlo uspješni dok su drugi nešto manje, a nekih gotovo da i nema. No, unatoč tome ne damo se obeshrabriti već opetovano nastavljamo dalje. I svi oni koji rade s vrtom dobro su upoznati s rizikom bez kojeg ni samog vrtlarenja nema. U periodu berbe priroda diktira svoj tempo te je nužno prilagoditi se njezinom ritmu jer u suprotnome brzo proleti toliko dugo iščekivana cvatnja. Vlastita herbarij zbirka se polako nadopunjava, a ujedno bih spomenula i herbarij zbirku prve hrvatske botaničarke Marije Selebem de Cattani koja je djelovala na području Zadra s kojom osim imena dijelim i ljubav prema flori.
Marija Selebem de Cattani je prva hrvatska botaničarka rođena u Splitu 20. svibnja 1789. Godine. Pod utjecajem oca koji je bio matematičar i prirodoslovac vrlo rano razvija ljubav prema flori i fauni. Godine 1809. vjenčala se s Domenicom Baldasarom de Cattanijem, rodom iz Imole u Italiji, koji se s roditeljima i bratom preselio u Split. S obzirom na to da je bio službenik koji je mnogo putovao i sama Marija je imala mogućnost nastaviti istraživati prirodu Dalmacije kao što je to već kroz djetinjstvo započela. Zanimala se za kukce posebno leptire također, dobro je poznavala školjke i puževe.
Sakupila je bogatu zbirku od 400 algi, a osim što ih je znala pronaći i prepoznati od njih je izrađivala lijepe slike u obliku posjetnica i čestitki. Njene kolekcije alga i cvijeća obogatile su mnoge muzeje i institute. Marija je bila jedina pripadnica ženskog spola među pionirima dalmatinske botanike, a svoje najplodnije botaničarske dane provodi u okolici Zadra.
Iako je riječ o samoukoj prirodoslovki (jer je institucionalno obrazovanje žena u to doba bilo nedostupno) svojim predanim radom otkrila je posve novu endemsku vrstu ljiljana koji nosi njezino ime. Lat. Lilium cattaniae Vis.- cro. Vrtoglav, ljiljan Katanijeve, tamnogrimizni ljiljan. Njezina istraživačka postignuća bila su cijenjena među prirodoslovcima diljem svijeta. Odlikovana je brojnim priznanjima no zbog nemara, neznanja i neupućenosti njezine herbarijske zbirke su bačene nakon njezine smrti. Ipak, neki dijelovi herbarija su sačuvani u prirodoslovnim muzejima te u privatnim zbirkama obitelji iz Zadra, Splita, Zagreba i Dubrovnika.
U čitavoj povijesti žene su bile prisutne i odigravale značajne društvene uloge, a njihovi utjecaji izlaze na vidjelo. Bilo da je riječ o imućnim ženama ili onim iz siromašnog sloja društva sve one odigravale su poteze i začinile povijesno nasljeđe bogatim.
Blog
Poveznica vlastitog rada i podneblja
